Spirometrija je osnovni test plućne funkcije. Pokazuje koliko vazduha možete da udahnete i izdahnete i kojom brzinom, a time i da li su disajni putevi suženi. Ventolinski (bronhodilatatorni) test je njen nastavak: spirometrija se ponavlja posle udisanja leka koji širi bronhije, da bi se videlo da li je suženje prolazno. U Dr Škorić Clinic spirometriju i ventolinski test u Beogradu radimo kod odraslih i kod dece, u sklopu pregleda pulmologa ili kao samostalnu dijagnostiku, a nalaz tumači subspecijalista pulmologije.

Žena duva u spirometar
Tokom spirometrije duvate u usnik što jače i što duže možete. Foto: Jmarchn · CC BY-SA 3.0

Šta spirometrija meri

Tokom testa dišete kroz usnik povezan sa aparatom koji beleži protok i zapreminu vazduha. Najvažniji parametri su:

  • FVC (forsirani vitalni kapacitet): ukupna količina vazduha koju možete snažno izdahnuti posle najdubljeg udaha;
  • FEV1 (forsirani ekspiratorni volumen u prvoj sekundi): količina vazduha izdahnuta u prvoj sekundi forsiranog izdisaja; kod suženih bronhija ova vrednost pada;
  • odnos FEV1/FVC: pokazuje da li je smanjenje protoka posledica suženja disajnih puteva (opstrukcija) ili smanjenog kapaciteta pluća (restrikcija);
  • PEF: vršni protok, najveća brzina izdisaja.

Izmerene vrednosti porede se sa očekivanim za vaš pol, uzrast i visinu, a rezultat se izražava i u procentima očekivane vrednosti. Aparat iscrtava i krivu protok–volumen, čiji oblik iskusnom pulmologu govori mnogo već na prvi pogled.

Kriva protok–volumen dobijena spirometrijom
Rezultat je kriva koja pokazuje koliko vazduha izdahnete i kojom brzinom.

Kada se spirometrija radi

  • kašalj koji traje duže od nekoliko nedelja, zviždanje u grudima, nedostatak vazduha pri naporu ili noću;
  • sumnja na astmu ili praćenje već dijagnostikovane astme;
  • pušači i bivši pušači posle četrdesete godine, radi ranog otkrivanja hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP);
  • česte respiratorne infekcije i „bronhitisi“ koji se ponavljaju;
  • izloženost prašini, isparenjima i hemikalijama na poslu;
  • procena pre operacija i praćenje efekta inhalacione terapije;
  • neke sistemske bolesti i lekovi koji mogu oštetiti pluća.

Kako se pripremiti

Dobra priprema čini nalaz pouzdanim. Pre testa:

  • ne pušite najmanje sat vremena pre pregleda;
  • izbegavajte obilan obrok, kafu i energetska pića neposredno pre testa;
  • ne vežbajte intenzivno tog dana pre termina;
  • obucite udobnu odeću koja ne steže grudni koš i stomak;
  • ako koristite pumpice, pitajte nas pri zakazivanju koliko sati pre testa da ih izostavite: lekovi koji šire bronhije mogu prikriti suženje i učiniti ventolinski test neupotrebljivim; nikada ih ne izostavljajte ako imate tegobe, već samo zabeležite kada ste ih poslednji put uzeli;
  • ponesite ranije spirometrije, nalaze i spisak lekova.

Test se odlaže kod akutne infekcije disajnih puteva, skorašnjeg infarkta, skorašnje operacije oka, grudnog koša ili stomaka i nekih drugih stanja. O tome ćemo vas pitati pri zakazivanju.

Kako izgleda test

  1. Sedite uspravno, a na nos dobijate štipaljku da vazduh ne bi izlazio kroz nos.
  2. Obuhvatite usnik usnama i dišete mirno nekoliko ciklusa.
  3. Na znak osobe koja vodi test udahnete do kraja, pa što jače i što brže izdahnete, nastavljajući izdisaj dok potpuno ne ispraznite pluća.
  4. Manevar se ponavlja najmanje tri puta, dok se ne dobiju dva slična, tehnički ispravna merenja.

Test je bezbolan. Može se javiti kratkotrajna vrtoglavica ili kašalj zbog snažnog izdisaja, što brzo prolazi. Cela procedura, uz objašnjenje i ponavljanja, traje kratko, a najvažniji je vaš trud: što snažnije izdahnete, to je nalaz tačniji.

Lekar vodi pacijentkinju kroz test disanja na aparatu
Tokom testa dobijate jasna uputstva: dubok udah, pa snažan i dug izdah. Foto: Aladdin2020 · CC BY-SA 4.0

Ventolinski (bronhodilatatorni) test

Ako osnovna spirometrija pokaže suženje disajnih puteva ili ako pulmolog sumnja na astmu, test se nastavlja. Udahnete nekoliko doza kratkodelujućeg leka koji širi bronhije (salbutamol, poznat i pod zaštićenim imenom Ventolin), najčešće preko komore (spejsera). Posle pauze od petnaestak minuta spirometrija se ponavlja i uporede se vrednosti pre i posle leka.

Plava inhalaciona pumpica
U ventolinskom testu merenje se ponavlja posle leka koji širi disajne puteve. Foto: NIAID · CC BY 2.0

Ako se FEV1 posle leka značajno poveća, suženje je reverzibilno, što je karakteristično za astmu. Ako se suženje posle leka ne menja ili se popravlja malo, verovatnije je reč o HOBP-u ili drugom uzroku. Pozitivan ventolinski test ujedno znači da će pacijent dobro odgovoriti na bronhodilatatornu terapiju. Negativan test ne isključuje astmu, jer između napada bronhije mogu biti sasvim prohodne; tada pulmolog planira dalje ispitivanje.

Prof. dr Branislava Milenković Specijalista interne medicine, subspecijalista pulmologije Pregled obavlja u Dr Škorić Clinic na Vračaru. Pogledajte profil

Spirometrija kod astme i HOBP-a

Kod astme spirometrija potvrđuje dijagnozu, a zatim služi za praćenje kontrole bolesti i prilagođavanje terapije. Između napada nalaz može biti uredan, pa je važno da se test uradi i kada se osećate dobro, radi poređenja. Kod HOBP-a spirometrija je jedini način da se bolest potvrdi: trajno smanjen odnos FEV1/FVC i posle bronhodilatatora pokazuje da suženje nije prolazno. Vrednost FEV1 određuje stadijum bolesti i usmerava lečenje. Redovno ponavljanje testa pokazuje da li bolest napreduje i koliko terapija pomaže. Više o tome kada se javiti pulmologu pročitajte u tekstu Pregled pulmologa.

Merač vršnog protoka vazduha
Vršni protok se može pratiti i kod kuće, malim ručnim meračem. Foto: Salicyna · CC BY-SA 4.0

Spirometrija kod dece

Deca mogu pouzdano da urade spirometriju od otprilike šeste godine, kada su u stanju da razumeju uputstvo i izvedu snažan, dug izdisaj. Kod nas se test pretvara u igru, „duvanje u sveću“ ili „naduvavanje balona“, i ponavlja se strpljivo dok se ne dobije ispravan manevar. Ventolinski test kod dece je posebno koristan, jer je astma najčešća hronična bolest dečjeg uzrasta, a nalaz pomaže da se razlikuje astma od drugih uzroka kašlja i zviždanja. Dete ne treba da se boji: ništa se ne bode, a roditelj je sve vreme pored njega. Ako dete ima i alergijske tegobe, lekar može predložiti i pregled alergologa.

Medicinska sestra drži masku za inhalaciju
Deca sarađuju od pete ili šeste godine; mlađima se plućna funkcija procenjuje drugačije. Foto: Shixart1985 · CC BY 2.0

Šta nalaz pokazuje i šta sledi

Anatomski model pluća i disajnih puteva
Nalaz pokazuje da li su disajni putevi suženi i da li se šire posle leka. Foto: John Campbell · CC BY 2.0

Pulmolog tumači spirometriju uvek zajedno sa vašim tegobama, pregledom i ranijim nalazima; sam broj bez konteksta ne znači mnogo. Na osnovu nalaza dobijate dijagnozu ili plan daljeg ispitivanja, predlog terapije i uputstvo za pravilno korišćenje inhalatora. Kod hroničnih bolesti dogovara se i ritam kontrolnih spirometrija.

Ko radi spirometriju u Dr Škorić Clinic

Spirometriju i ventolinski test tumače naši pulmolozi Prof. dr Branislava Milenković i Dr Miodrag Vukčević, specijalisti interne medicine i subspecijalisti pulmologije sa velikim iskustvom u lečenju astme i HOBP-a. Test možete uraditi u sklopu pregleda pulmologa ili samostalno, po uputu drugog lekara.

Kako zakazati

Zakažite pozivom na +381 62 300 180 ili preko kontakt forme. Cene spirometrije i ventolinskog testa, kao i pregleda pulmologa, nalaze se u našem cenovniku. Nalazimo se na Vračaru, u ulici Baba Višnjina 41a, a radimo radnim danima popodne i subotom.