Diskus hernija je jedan od najčešćih razloga zbog kojih odrasli ljudi dolaze kod neurohirurga. Među pršljenovima kičme nalaze se međupršljenski diskusi — elastični „jastučići“ sa mekim jezgrom i čvrstim prstenom — koji amortizuju opterećenje i omogućavaju pokret. Kada prsten popusti, deo jezgra se izboči ili izlije u kičmeni kanal i pritisne nervni koren. Posledica je bol koji se iz krsta širi niz nogu (išijas) ili iz vrata niz ruku, uz trnjenje, a ponekad i slabost mišića. U Dr Škorić Clinic u Beogradu pregled zbog diskus hernije obavlja prim. dr sci. med. Miljan Mihajlović, specijalista neurohirurgije sa dugogodišnjim iskustvom u operativnom lečenju oboljenja kičme kod odraslih i dece. Pregled obuhvata neurološki pregled, čitanje snimaka i jasan plan: kod koga je dovoljno konzervativno lečenje, a kome je zaista potrebna operacija.
Kako nastaje diskus hernija
Diskus sa godinama gubi vodu i elastičnost, pa prsten puca lakše nego u mladosti. Neposredan povod je najčešće nagli pokret — podizanje tereta iz pogrbljenog položaja, okret sa teretom u rukama, pad — ali hernija nastaje i bez očiglednog uzroka, posle dugog sedenja ili vožnje. Skloniji su joj ljudi između tridesete i pedesete godine, oni koji mnogo sede ili, naprotiv, teško fizički rade, pušači, gojazni i osobe sa slabom muskulaturom trupa. Najčešće mesto je donji deo slabinske kičme, između četvrtog i petog slabinskog pršljena i između petog slabinskog i krsne kosti; na drugom mestu je donji deo vratne kičme. Diskus hernija u grudnom delu kičme je retka.
Koje tegobe izaziva
- Lumbalna diskus hernija: bol u krstima koji se širi preko zadnjice niz zadnju ili spoljašnju stranu buta i potkolenice, često do stopala. Pojačava se pri sedenju, saginjanju, kašlju i kijanju, a popušta pri ležanju. Prate ga trnjenje i „mravinjanje“ u određenom delu noge, ređe slabost — stopalo „pada“, teško je stati na prste ili petu.
- Cervikalna diskus hernija: bol u vratu koji se širi u rame, lopaticu i niz ruku do prstiju, uz trnjenje jedne ili dve prstiju i slabiji stisak šake. Kod većih hernija koje pritiskaju kičmenu moždinu javljaju se nespretnost ruku, nesiguran hod i osećaj „ukočenosti“ nogu.
- Bol bez širenja — samo u krstima ili vratu — češće potiče od istrošenog diskusa, zglobova i mišića nego od hernije koja pritiska nerv. I to razlikujemo na pregledu.
Kada se javiti neurohirurgu
Bol u krstima koji ne traje duže od nekoliko dana i ne širi se u nogu najčešće ne zahteva neurohirurga. Pregled zakažite ako bol niz nogu ili ruku traje duže od dve do tri nedelje uprkos lekovima i mirovanju, ako se vraća, ako je praćen trnjenjem ili ako već imate snimak na kome je opisana hernija a ne znate šta dalje. Odmah dođite ako primetite slabost — stopalo ili šaka vas „ne slušaju“.
Pregled i dijagnostika kod nas
Pregled počinje razgovorom: kada je bol počeo, kuda se širi, šta ga pojačava, da li ste imali povredu, kako ste dosad lečeni i koje lekove uzimate. Zatim sledi neurološki pregled — proveravamo snagu pojedinih mišićnih grupa, osetljivost kože po segmentima, reflekse, hod na prstima i petama i test podizanja ispružene noge, koji zateže nervni koren i tipično izaziva bol kod hernije. Taj pregled nam govori koji je nervni koren pritisnut, a to onda upoređujemo sa snimkom.
Ako imate snimak magnetne rezonance, ponesite ga zajedno sa opisom — neurohirurg sam gleda snimke, jer nalaz na papiru i stvarni značaj promene nisu uvek isto. Mnogi ljudi bez ikakvih tegoba imaju hernije na snimku; operiše se pacijent, a ne snimak. Ako snimak nemate, posle pregleda vam kažemo da li je i kada potreban: kod svežih tegoba bez slabosti mišića može da sačeka nekoliko nedelja, a kod slabosti ili sumnje na pritisak na kičmenu moždinu radi se odmah. Rendgen i skener imaju svoje mesto kod sumnje na nestabilnost, prelom ili kod pacijenata koji ne mogu u magnet. Po potrebi tražimo i elektromioneurografiju, koja meri koliko je nerv oštećen.
Lečenje bez operacije
Dobra vest je da se većina diskus hernija — više od tri četvrtine — smiri bez operacije. Izliveni deo jezgra se vremenom smanjuje i organizam ga delom resorbuje, a upala oko nerva se povlači. Zato lečenje kod najvećeg broja pacijenata počinje konzervativno i traje šest do dvanaest nedelja:
- Lekovi protiv bolova i upale, kratkotrajno i po planu, uz lekove za opuštanje mišića i, kod jakog bola koji ide niz nogu, lekove koji deluju na nervni bol.
- Aktivnost umesto ležanja. Strogo mirovanje duže od dan-dva usporava oporavak. Savetujemo kretanje u granicama bola, izbegavanje dugog sedenja, saginjanja i dizanja tereta.
- Vežbe i fizikalna terapija po programu prilagođenom vašoj herniji, kad akutni bol popusti — jačanje mišića trupa je i najbolja zaštita od ponovnog napada.
- Blokade — ubrizgavanje kortikosteroida i lokalnog anestetika uz nervni koren, kod jakog bola koji ne reaguje na lekove; mogu da donesu olakšanje i premoste period dok se hernija povlači.
Tokom konzervativnog lečenja zakazujemo kontrole da bismo pratili bol i, što je važnije, snagu mišića. Ako se slabost pojavi ili produbi, menjamo plan.
Kada je operacija zaista potrebna
Operaciju savetujemo kada je ispunjeno bar jedno od sledećeg:
- bol niz nogu ili ruku ne popušta posle šest do osam nedelja doslednog konzervativnog lečenja, ili se vraća i ometa rad i san;
- postoji jasna ili rastuća slabost mišića — pad stopala, slab stisak šake;
- hernija pritiska kičmenu moždinu u vratu i izaziva nesiguran hod ili nespretnost ruku;
- hitno: znaci sindroma kaude ekvine opisani iznad.
Operacija pri tome mora da ima smisla: nalaz na snimku treba da objašnjava tegobe koje imate i da se poklapa sa neurološkim pregledom. Kada se to poklapa, rezultat operacije je odličan i predvidiv; kada se ne poklapa, operacija ne pomaže — i to vam iskreno kažemo.
Kako izgleda operacija diskus hernije
Standardni zahvat za lumbalnu herniju je mikrodiscektomija: pod operacionim mikroskopom, kroz rez od nekoliko centimetara u krstima, neurohirurg nežno pomera nervni koren i uklanja deo diskusa koji ga pritiska. Ostatak diskusa, pršljenovi i zglobovi ostaju netaknuti, pa kičma ne gubi stabilnost. Operacija traje oko sat vremena, u opštoj anesteziji. Bol u nozi najčešće nestaje odmah po buđenju; trnjenje i slabost se povlače sporije, jer nervu treba vreme da se oporavi — nedelje do meseci, zavisno od toga koliko dugo je bio pritisnut.
Kod cervikalne hernije najčešće se pristupa sa prednje strane vrata: diskus se uklanja u celini, a prostor između pršljenova ispunjava umetkom koji ih spaja ili pokretnom veštačkom pločicom; kod bočnih hernija moguć je i zadnji pristup bez umetka. Koji pristup je bolji za vas, zavisi od položaja hernije, stanja susednih diskusa i vašeg uzrasta, i objašnjavamo ga pre operacije. Operaciju planira i izvodi naš neurohirurg; pregled, indikaciju, pripremu, kontrole i oporavak vodite kod nas, od prve konsultacije do povratka na posao.
Priprema za operaciju
- Pre operacije radite osnovne laboratorijske analize, EKG i pregled anesteziologa; prema uzrastu i hroničnim bolestima po potrebi i internistički pregled.
- Recite nam za sve lekove, naročito za razređivanje krvi — oni se prekidaju samo po dogovoru sa lekarom koji ih je propisao — kao i za alergije i ranije anestezije.
- Ako pušite, prekid pušenja makar nekoliko nedelja pre operacije ubrzava zarastanje i oporavak nerva.
- Ponesite sve snimke i nalaze. Noć pre operacije ne jedete od ponoći, a poslednju tečnost uzimate prema uputstvu anesteziologa.
Oporavak
Posle mikrodiscektomije ustajete i hodate istog ili sledećeg dana, a kući idete za dan-dva. Prve dve nedelje: kratke, česte šetnje; sedenje ograničite na dvadesetak minuta u komadu; ne saginjite se i ne dižite ništa teže od nekoliko kilograma; vožnju automobila odložite dok ne skinemo konce i dok možete bez bola da pritisnete kočnicu. Rana se previja prema uputstvu, konci se skidaju za deset do četrnaest dana, tuširanje je moguće kad rana prestane da se vlaži. Posao: sedeći posle dve do četiri nedelje, fizički posle šest do dvanaest. Vežbe za jačanje trupa počinju posle prve kontrole, postepeno, i to je deo lečenja koji najviše zavisi od vas. Posle operacije na vratu kragna se nosi kratko ili uopšte ne, a ograničenja su slična.
Javite nam se ako se pojavi temperatura, curenje iz rane, novi ili jači bol niz nogu, slabost koja se pogoršava ili bilo kakav problem sa mokrenjem.
Moguće komplikacije
Mikrodiscektomija je bezbedna i dobro uhodana operacija, ali kao i svaka ima rizike: infekcija rane, krvarenje, oštećenje ovojnice nerva sa curenjem moždane tečnosti (najčešće se zbrine tokom same operacije), vrlo retko oštećenje nerva. Diskus hernija može da se ponovo javi na istom mestu kod oko pet do deset odsto operisanih, najčešće u prvim mesecima, naročito pri prevremenom opterećenju. Rizik smanjuju poštovanje ograničenja posle operacije, vežbe i održavanje telesne mase.
Kontrole
Prva kontrola je pri skidanju konaca, zatim na šest nedelja i na tri meseca, kada proveravamo snagu, osetljivost i hod i prilagođavamo vežbe. Snimak posle operacije nije potreban ako se oporavak odvija očekivano. Pacijente koje lečimo bez operacije kontrolišemo na dve do četiri nedelje dok bol ne popusti, a zatim po potrebi.
Zašto Dr Škorić Clinic
Kod nas vas pregleda neurohirurg koji operiše kičmu — i upravo zato zna i kome operacija nije potrebna. Pregled, čitanje snimaka, plan lečenja, blokade po potrebi, operaciju i kontrole vodi isti lekar, bez čekanja na termin. Deci sa tegobama od kičme i nervnog sistema na raspolaganju je i naš dečiji neurohirurg, a kod bolova u leđima i vratu koji nisu hirurški problem upućujemo vas na fizikalno lečenje. Cenu pregleda neurohirurga možete videti u našem cenovniku; termin zakazujete na +381 62 300 180 ili preko kontakt forme. Ordinacija se nalazi na Vračaru, u ulici Baba Višnjina 41a.